State of Art

Turistička valorizacija baštine konflikata može potaknuti pomirbu, ali i nove sukobe. Ciljevi su rada produbiti razumijevanje interesa dionika i učinaka interesa dionika na održivost oblika turizma denotiranog u korpusu literature konstruktom „mračni turizam“. Pregled literature objavljene od 2011. do 2019. u renomiranim bazama podataka, izabrane metodama integrativnog pregleda i teorijskog okvira održivosti prema teoriji dionika, upućuje na zaključke da: (1) je svaki primjer mračnoga turizma jedinstven glede održivosti prema teoriji dionika, (2) relativno održiv mračni turizam čuva posebno ozračje i integritet lokaliteta; propitkuje prikladnost njegova razvoja; uključuje relevantne dionike, nosi im koristi i konstantno uvažava njihovu osjetljivost; lokalnu zajednicu i turiste smatra najosjetljivijim dionicima koji mogu uključivati žrtve, njihove nasljednike te ostale povezane s tragedijom; osvještava društvo o sprečavanju tragedija; usklađen je s vladajućom politikom. Ove bi znanstvene spoznaje trebale doprinijeti razumijevanju osnova održivosti mračnoga turizma te pospješiti formuliranje strategija održivog upravljanja mračnim turizmom koje potiče pomirbu u postkonfliktnim društvima.

Realizacija projekata baziranih na konceptu „pametnih“ gradova u Hrvatskoj s osvrtom na grad Jastrebarsko

Primjena napredne tehnologije potpuno je promijenila građane, gradove i zajednice, stvarajući inteligentno i pametno društvo. Prije svega, potrebno je ukazati na važnost primjene inovativnih rješenja prilagođenih potrebama gradova i građana. Korištenjem inovativnih pristupa, gradovi su u mogućnosti poboljšati gospodarsku sliku te učiniti urbani život prikladnijim i boljim mjestom za život. U članku se analizira proces implementacije određenih komponenti pametnih gradova u Hrvatskoj. Cilj članka je istražiti koncept pametnoga grada, njihovu strukturu i funkciju te analizirati pametna rješenja u primjeni koncepta pametnih gradova na području Hrvatske, s posebnim osvrtom na grad Jastrebarsko. Primijenjeno je kvantitativno istraživanje putem anketnog upitnika (n=129) na području grada Jastrebarsko. Rezultati istraživanja pokazuju uključenost hrvatskih gradova u proces implementacije pametnih rješenja i pozitivan utjecaj novih metoda urbanog upravljanja, koje omogućuju interaktivne, inkluzivne i inovativne urbane sustave, rješavaju dileme o urbanom razvoju, osiguravaju potrebe stanovnika, kontinuirano optimiziraju i poboljšavaju, te na kraju postižu održivi urbani razvoj.

Upravljanje digitalnom transformacijom državnog poduzeća

U jeku globalne zdravstvene krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nužno je pronaći strateška rješenja za poduzeća. Jedno od takvih operacionalnih izazova je svakako digitalizacija poslovanja. Uspjehe provođenja i upravljanja digitalno transformacijom ovisi o menadžmentu i odlučnosti provedbe iste. Kada je riječ o državni poduzećima, svjesni smo situacije u Republici Hrvatskoj gdje sve više državnih poduzeća u svom djelokrugu posla podliježe novim trendovima. Rijetki su oni koji time čine i iskorak van standardnog core poslovanja i time svojem poduzeću daju dodatnu konkurentsku prednost, a jedno od tih poduzeća je svakako Hrvatska pošta d.d. Sa stanovišta korporacijskog rasta, osobito je važna ona praksa koja je usko povezana sa investiranjem u inovacije, tako da procedure, postupci i pravila kojih se menedžment drži pri praktičnom odlučivanju o investiranju u inovacije postaju značajni izvori temeljem kojih se može proširiti znanje o korporacijskom rastu. Istraživanje ovih specifičnosti, kompletirat će sliku o faktorima, uvjetima i okolnostima koje djeluju u realizaciji korporacijskog rasta hrvatskog državnog poduzeća.

The dilemma over Washington consensus guidelines or industrial policy

During the 1990s Croatia went through the process of transition to market economy mostly following the Washington Consensus policy guidelines. Since the period before the last global financial crisis, Croatia has shown almost no convergence to developed European Union member states and has been among the least developed ones. This paper examines the causes of Croatian development lag, while providing an overview of contemporary development policies and international production fragmentation trends that affected them. The paper points out to several important factors that shaped the Croatian development path. Expectations from foreign capital were overrated, as the foreign direct investment consisted mainly of brownfield investment in large monopolistic companies and was rarely directed to export-oriented sectors. Accession to the World Trade Organisation was followed by stronger growth of imports than exports and joining the European Union did not bring economic growth as fast as expected. Lack of industrial policy implementation has led Croatia to deindustrialisation and increasing importance of the tourism sector as a form of the Dutch disease.

Volatility of cryptocurrencies

Many models have been developed to model, estimate and forecast financial time series volatility, amongst which are the most popular autoregressive conditional heteroscedasticity (ARCH) model introduced by Engle (1982) and generalized autoregressive conditional heteroscedasticity (GARCH) model introduced by Bollerslev (1986). The aim of this paper is to determine which type of ARCH/GARCH models can fit the best following cryptocurrencies: Ethereum, Neo, Ripple, Litecoin, Dash, Zcash and Dogecoin. It is found that the EGARCH model is the best fitted model for Ethereum, Zcash and Neo, PARCH model is the best fitted model for Ripple, while for Litecoin, Dash and Dogecoin it depends on the selected distribution and information criterion.

Comparative analysis of innovation performance of European Union countries

This paper aims to examine the innovation performance of 28 European Union countries. Hypothesis of the paper states there is a significant difference of innovation performance between the old and the new EU members. Furthermore, the role of SMEs regarding innovation capacity may not be the same across EU. Using K-means clustering results indicated Germany, Ireland, France, Luxemburg and Austria as the most innovative countries and Bulgaria, Estonia, Latvia, Hungary, Poland and Slovakia as the least innovative countries. Czech Republic, Croatia, Cyprus, Denmark, Finland, Greece, Italy, Lithuania, Malta, Netherlands, Portugal, Slovenia, Sweden, United Kingdom and Spain were found to have a medium level of innovation performance. Furthermore, United Kingdom surpassed the average innovation level of the cluster for the small sized enterprises. Croatia was below the average level of the cluster regardless of the size of the enterprise. Romania was the outlier with the least innovation. In order to facilitate more innovation these findings may be valuable in creating more country specific recommendations for entrepreneurial policy.

Utjecaj korporativne kulture na uspješnost spajanja i preuzimanja

Spajanja i preuzimanja služe kao odgovor na tehnološki razvoj, konkurenciju i ostale nepredvidljive tržišne podražaje te čine poduzeća konkurentnijima, povećavaju efikasnost, omogućuju brzi rast i stvaraju vrijednost za dioničare. Međutim, većina spajanja i preuzimanja završi neuspjehom, a mnogi odgovori za neuspjeh leže u korporativnoj kulturi. Koju su ključni izazovi integracijskih procesa, s kakvim se problemima susreću poduzeća kod spajanja i preuzimanja zbog razlika u korporativnim kulturama poduzeća te koje su moguće solucije za rješavanje navedenih problema, problematika je kojom se ovaj rad bavi.

The impact of adopting the euro on the Croatian economy

In this paper the impact of adopting the euro in Croatia is analysed using experiences of other countries which have passed through this process in the last decade and which are comparable with Croatia in many aspects. The process of adopting a currency different from the one that has been used for more than twenty years presents a very important economic question for each country. In this period preceding to adopting the euro, there is an opportunity to analyse this process in the countries which went through it in the past. The result of this paper shows the impacts of adopting the euro in the European countries. The selected countries, which are adequate for analysing the effects of adopting the euro, are: Portugal, Ireland, Greece, Spain, Slovenia, Slovakia, Estonia, Lithuania and Latvia. These countries have been selected for different reasons. The majority of these countries have some similarities with Croatia, which are shown in this paper via relevant economic indicators. These results are significant for Croatia and show a positive influence on the Croatian market on a long-term basis. This paper is relevant and has a practical basis both for Croatia and other countries which will go through this process in the future.

Provedba ekološke dimenzije UN agende 2030 u EU

Članak analizira provedbu ekološke dimenzije Agende 2030 u EU. Uvodni dio posvećen UN Agendi 2030 – zaštiti okoliša i klimatskim promjenama nudi detaljni pregled ciljeva, koji pokrivaju ekološku dimenziju Agende 2030 u užem smislu, dok naredno poglavlje posvećuje pažnju analizi provedbi tih ciljeva u EU u dokumentima, strategijama te prema indikatorima unutar godišnjih izvještaja Eurostata. Članak zaključuje kako, unatoč predanosti EU ekološkim politikama, posebno u kontekstu klimatskih promjena, dodatno značajniju pozornost treba usmjeriti na implementaciju dva elementa: proces prilagodbe klimatskim promjena i proaktivnu ulogu EU u globalnoj klimatskoj akciji.